Vajna2828

Załužny: Vajna zajšła ŭ tupik. Jana moža zaciahnucca na hady i vymatać ukrainskuju dziaržavu

«Hłybokaha i pryhožaha praryvu, chutčej za ŭsio, nie budzie», — miarkuje hałoŭnakamandujučy Uzbrojenymi siłami Ukrainy.

Valeryj Załužny. Fota: Efrem Lukatsky / AP

Hałoŭnakamandujučy ŭzbrojenymi siłami Ukrainy Valeryj Załužny ŭ intervju vydańniu The Economist zajaviŭ, što situacyja na froncie zajšła ŭ tupik, a ŭkrainski nastup ryzykuje źmianicca pazicyjnaj vajnoj, jakaja moža zaciahnucca na hady. «Hłybokaha i pryhožaha praryvu, chutčej za ŭsio, nie budzie», — skazaŭ Załužny. «Mieduza» pryvodzić asnoŭnaje ź intervju.

Za piać miesiacaŭ nastupu Ukrainie ŭdałosia prasunucca na 17 kiłamietraŭ. U svaju čarhu Rasija 10 miesiacaŭ viała bai za Bachmut, «kab uziać horad [płoščaj] šeść na šeść kiłamietraŭ».

«Jak i ŭ Pieršuju Suśvietnuju vajnu, my dasiahnuli ŭzroŭniu raźvićcia technałohij, jaki stavić nas u tupik», — ličyć Załužny.

Hałoŭnakamandujučy USU pryznaŭ, što było pamyłkaj dumać, što Rasiju možna spynić, abiaskrović jaje vojski. «Rasija straciła zabitymi nie mienš za 150 tysiač čałaviek. U luboj inšaj krainie takija straty spynili b vajnu», — adznačyŭ Załužny. Na jaho dumku, u Rasii žyćcio kaštuje tanna, a Uładzimir Pucin pierajmaje mietady bajavych dziejańniaŭ časoŭ Pieršaj i Druhoj suśvietnych vojnaŭ.

Załužny raspavioŭ, što płany nastupu USU mieli na ŭvazie, što ŭkrainskija vojski buduć prasoŭvacca na 30 kiłamietraŭ u dzień, pieraadolvajučy rasijskija abarončyja linii. Jak piša The Economist, hałoŭnakamandujučy «sarkastyčna» dadaŭ: «Kali vy pahladzicie na padručniki NATO i na raźliki, jakija my rabili [pry płanavańni], čatyroch miesiacaŭ nam pavinna było chapić, kab dabracca da Kryma, pavajavać u Krymie, viarnucca z Kryma i znoŭ uvajści i vyjści».

Zamiest hetaha, piša The Economist, ukrainskaja armija, uzbrojenaja zachodniaj technikaj, zatrymałasia na minnych palach pad udarami rasijskaj artyleryi i bieśpiłotnikaŭ.

«Spačatku ja padumaŭ, što z našymi kamandzirami niešta nie tak, tamu pamianiaŭ niekatorych ź ich. Potym ja padumaŭ, što, moža być, našy sałdaty nie pasujuć, tamu ja pieravioŭ sałdat u inšyja bryhady», — raspavioŭ Załužny. Ale, pavodle jaho, pierastanoŭki nie dali vyniku. Tady jon zahadaŭ svaim padnačalenym znajści knihu savieckaha hienierał-majora Paŭła Śmirnova «Praryŭ umacavanych linij abarony» 1941 hoda, u jakoj analizavalisia bitvy Pieršaj suśvietnaj vajny.

«I, nie pračytaŭšy navat pałovy, ja zrazumieŭ, što my znachodzimsia mienavita tam, bo, jak i tady, uzrovień našaha technałahičnaha raźvićcia siońnia pryvioŭ u tupik i nas, i našych vorahaŭ», — adznačyŭ Załužny.

Hałoŭnakamandujučy USU raspavioŭ pra pajezdku ŭ Aŭdziejeŭku, dzie rasijskija vojski niekalki tydniaŭ sprabujuć vieści nastup.

«Na ekranach našych manitoraŭ u toj dzień, kali ja byŭ tam, my bačyli 140 padpalenych rasijskich mašyn, źniščanych ciaham čatyroch hadzin paśla taho, jak jany apynulisia ŭ zonie dasiažnaści našaj artyleryi», — skazaŭ Załužny. Jon dadaŭ, što i ŭkrainskija vajskoŭcy sutykajucca z takimi ž ciažkaściami, kali sprabujuć nastupać.

«My bačym usio, što robić vorah, a jany bačać usio, što robim my. Kab vyjści z hetaha tupika, nam treba niešta novaje, naprykład, porach, jaki vynajšli kitajcy i jaki my dahetul vykarystoŭvajem, kab zabivać adno adnaho», — ličyć Załužny.

Pavodle jaho słoŭ, kab vyjści ź situacyi, jakaja skłałasia, ukrainskaj armii patrebnyja inavacyi ŭ halinie bieśpiłotnikaŭ, radyjoelektronnaj baraćby i abstalavańnia dla raźminiravańnia, uklučajučy novyja rabatyzavanyja rašeńni. Adnak, na dumku Załužnaha, niama nijakich prykmiet, što ŭ najbližejšy čas taki technałahičny praryŭ adbudziecca.

Tamu, zajaviŭ jon, ukrainskaj armii zastajecca tolki praciahvać nastup, zachoŭvajučy inicyjatyvu, kab nie dazvolić vajnie stać pazicyjnaj.

«Samaja vialikaja ryzyka pazicyjnaj vajny zaklučajecca ŭ tym, što jana moža zaciahnucca na hady i vymatać ukrainskuju dziaržavu», — skazaŭ Załužny. Jon taksama adznačyŭ, što Rasii praciahłaja vajna vyhadnaja. U tym liku tamu, što Zachad moža stamicca ad vajny, a Rasija za hety čas zmoža papoŭnić svaje vajskovyja resursy.

«Nam treba šukać rašeńnie, nam treba znajści hety porach, chutka asvoić jaho i vykarystoŭvać dla chutčejšaj pieramohi. Bo rana ci pozna my vyjavim, što ŭ nas prosta nie chapaje ludziej dla baraćby», — skazaŭ na zakančeńnie Załužny.

***

Raniej The Economist apublikavaŭ artykuł Załužnaha, u jakim jon zajaviŭ, što kanflikt pamiž Rasijaj i Ukrainaj pierachodzić na novy etap pazicyjnaj vajny sa źniasilvajučymi bajami.

Takaja situacyja, papiaredziŭ Załužny, vyhadnaja ŭ pieršuju čarhu Rasii. «Nielha niedaaceńvać Rasiju. Jana paniesła vialikija straty i vydatkavała šmat bojeprypasaŭ. Ale jana jašče doŭha budzie mieć pieravahu va ŭzbrajeńni, technicy, rakietach i bojeprypasach», — ličyć hałoŭnakamandujučy USU.

Ukrainie, kab pieramahčy, pisaŭ Załužny, patrebnyja novyja, inavacyjnyja padychody, jakija»mohuć znoŭ pieratvaryć hetuju vajnu pazicyj u vajnu manieŭraŭ».

Kamientary28

  • mnienije
    02.11.2023
    Eto nazyvajetsia profieśsionalnym vyhoranijem. S takim pieśsimističieskim nastrojenijem nielzia rukovodiť armijej, potomu čto ono pieriedastsia i podčinionnym. Prišło vriemia mieniať Valerija Załužnoho na novoho hłavkoma. Po mojemu mnieniju im moh by stať hienierał Aleksandr Syrskij, kotoryj v prošłom hodu provioł uśpiešnuju Chaŕkovskuju nastupatielnuju opieraciju.
  • Bodzia
    02.11.2023
    Kapiec Ukrainie, karaciej. Dobra, što bahata ludziej zmahli vyjechać na Zachad, choć pažyvuć
  • Smatraščy
    02.11.2023
    Usiem zdravamyślaščym ludziam dobraj voli nada prosta sieść i dahavarycca a ziamle i a mire. U Homiale, naprymier.

Stała viadoma imia čałavieka, jakoha siłaviki nazvali pieršym zatrymanym pa spravie «Hajuna»13

Stała viadoma imia čałavieka, jakoha siłaviki nazvali pieršym zatrymanym pa spravie «Hajuna»

Usie naviny →
Usie naviny

Tramp uvodzić sankcyi suprać Mižnarodnaha kryminalnaha suda21

Papularny DNK-servis abnaviŭ danyja. U biełarusaŭ rezka vyrasła dola bałtyjskich hienaŭ64

Psichołah: Mužčynam lepš nie stavić fota z šašłykom na sajcie znajomstvaŭ22

Handlovaja sietka «Try cany» značna pašyrycca na Rasiju

Kitaj, imavierna, pabudavaŭ samuju vialikuju ŭ śviecie padłodku-bieśpiłotnik1

Pad Dobrušam dyrektarka ahrapradpryjemstva dva miesiacy źbivała hałoŭnuju buchhałtarku8

Šarenda-Panasiuk: Heta jak uvaskrašeńnie ź miortvych. Ja dumała, što ŭžo nie vyjdu21

«U Jeŭropie reč moža kaštavać 30 jeŭra, a ŭ nas — usie 100». Biełarusy raskazali, jak kuplajuć brendavyja rečy, jakija nie pradajucca na radzimie4

U minskim parku Horkaha adkryłasia kaviarnia ź niezvyčajnym dyzajnam

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stała viadoma imia čałavieka, jakoha siłaviki nazvali pieršym zatrymanym pa spravie «Hajuna»13

Stała viadoma imia čałavieka, jakoha siłaviki nazvali pieršym zatrymanym pa spravie «Hajuna»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić