Dziermant zaklikaje rasśledavać źniešni faktar, jaki staić za dziejnaściu Bondaravaj
Ideałahičnaja baraćba pamiž roznymi płyniami łukašystaŭ praciahvajecca. U strym, jaki viadzie prapahandystka Ludmiła Hładkaja ŭ pary z Alonaj Uźbiekavaj, zaprasili Alaksieja Dziermanta. Jon rezka raskrytykavaŭ dziejačaŭ, jakija zmahajucca ź biełaruskaj movaj i biełaruskaj samabytnaściu. Choć nijakija imiony nie hučali, za ananimnymi piersanažami lohka ŭhadvajecca danosčyca Volha Bondarava sa svaimi adnadumcami.
![](http://d3ge8ctsmrv6s9.cloudfront.net/img/w840d4webp1/photos/z_2024_12/2024-12-19164549-svsxh.png.webp)
Kirunak temie zadała Ludmiła Hładkaja, jakaja, nie nazyvajučy proźviščaŭ, zahavaryła pra «infarmacyjnych dyviersantaŭ», jakija praz svaje pravakacyjnyja publikacyi źjaŭlajucca, maŭlaŭ, pa sutnaści nie tolki vorahami Biełarusi, ale i vorahami Rasii. Bo, nahniatajučy toje ž moŭnaje pytańnie, jany, maŭlaŭ, spryjajuć raskołam i pravakujuć napružanaść.
Dziermant achvotna padchapiŭ temu i apałčyŭsia na taksama ananimnych dziejačaŭ, jakija admaŭlajuć biełaruskuju samabytnaść i zmahajucca, u pryvatnaści, ź biełaruskaj movaj u publičnaj prastory.
Na jaho dumku, moŭnaja palityka ŭ Biełarusi kali nie idealnaja, to ŭ kožnym razie ŭ dačynieńni da ruskaj movy najbolš spryjalnaja na ŭsioj postsavieckaj prastory. I navat rasijanie nijakich prablem z hetym nie bačać, biełaruskamoŭnyja šyldy, jakija časam sustrakajucca, ich nie razdražniajuć. Prynamsi, sam prapahandyst takoha z boku znajomych rasijan nie sustrakaŭ, jak i nie pryhadaje vypadku, kab chtości ź ich zabłukaŭ praź biełaruskamoŭnaść šyldy. Hładkaja, jak vyjaviłasia, nie sutykałasia z takim taksama, a jaje suviadoŭca Alona Uźbiekava, jakaja, vidać, pryjechała z Rasii, paćvierdziła, što prablem z razumieńniem biełaruskaj movy ŭ jaje niama nijakich.
Śćviardžeńni, što biełaruskaja mova prydumanaja palakami i supiarečyć rasijskim intaresam, Dziermant nazyvaje «ŭkidami», jakija, adnak, mohuć upłyvać na «nieakrepłyja rozumy». I ŭrešcie na prapanovu Hładkaj padzialiŭsia mietadami, jakimi treba z hetaj destruktyŭnaj źjavaj zmahacca:
«Pa-pieršaje, pra heta varta havaryć, nie varta zamoŭčvać. Nas sprabujuć razhajdać padobnaj temaj. Mahčyma, varta nazyvać imiony. Mahčyma, varta rasśledavać, chto staić za hetymi imionami.
Čałaviek žyŭ-žyŭ-žyŭ hadoŭ z 30-40, a paśla raz, źjaviŭsia — i jon aktyvist, jaki zmahajecca za pravy ruskaj movy ŭ Biełarusi. I pytaješsia — a dzie ty byŭ 40 hadoŭ? Pahladziš — u Polščy byŭ jon, pracavaŭ u dziŭnych miescach. I ŭźnikaje pytańnie — a ty ščyra pieražyvaješ za ruskuju movu ci ciabie ŭsio ž taki nakiravali, kab pamiž biełarusami i ruskimi pa temie ruskaj movy pačali ŭźnikać supiarečnaści?
Tamu tak, mnie zdajecca, tut spatrebiacca i niejkija rasśledavańni, i ahučvańnie publičnaje imion. I prablemy hetyja, jakija jak by nie pieršy hod, ciapier asabliva niebiaśpiečnyja, kali my ich adpuścim i ŭpuścim. Tamu što idzie vajna naŭkoł. I nielha dazvolić unutry hetym ludziam zładzić niejki raskoł na pustym miescy. Tym bolš kali za hetymi ludźmi ŭsio ž taki staić źniešni faktar».
Volha Bondarava sama ŭsprymaje hetyja słovy jak pahrozy kankretna na jaje adras i ŭžo adreahavała na strym u svaim kanale, śćviardžajučy: «Hetyja mohuć zamiracca tolki z bčbiesami: jabaciek ža patrabujuć pasadzić».
Dziermant i Piatroŭski kryčali «Tšeba!» Łukašenku, ale pryviali ŭ CVK kamunista Syrankova
Dziermant rusifikavaŭ nazvu časopisa, u jakim pracuje hałoŭnym redaktaram
Prabiełaruskija łukašysty jadnajucca suprać prarasijskich
«Moskovskij komsomolec» vydaliŭ svoj artykuł pra Łukašenku paśla skarhi Dziermanta
Vyhladaje, što Bondaravu zvolnili z «Kamunista Biełarusi». Ciapier jana abvinavačvaje byłych kaleh u derusifikacyi
Pałata pradstaŭnikoŭ prysłała Bondaravaj adpisku pa spravie Marzaluka i «švali» z Hrodna
Chto taja žančyna, jakuju Marzaluk u efiry BT abazvaŭ «švallu z Hrodna», i što jana piša ŭ čatach? Raskazvajem pra doktarku Stefanovič
Kamientary